Inkunabule u fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka
prva stranica , 2020 () zadnja stranica



0 OPĆENITO


ARISTOTELES
      [Opera] Aristotelis Stagiritae ... Averrois Cordubensis Com[m]entaria. - Venetiis : impensis Oct. Scoti, 30.IX.1495, 28.XI.1495, 5.XII.1495, 22.IV.1496. (Venetiis : Johannes et Gregorius de Gregoriis). - 2o (31 cm)
Averroes ili Ibn Rushd (1126-1198) u evropsku filozofsku tradiciju ulazi prije svega kao Komentator i to komentator Filozofa, dakle Aristotela. Poznato je da je razvio specifičnu formu komentara Aristotelovih djela (tzv. veliki, srednji komentar te sažetke) te da je svojliJm komentarima, koji od sredine 13. do sredine 17. stoljeća važe za standardne komentare Aristotela na Zapadu, nastojao oko čišćenja grčkih interpretacija Aristotelove filozofije od neoplatoničkih utjecaja. - Citirano u: Bad. 101. - Sadrži: De physico auditu ; De celo et mundo ; De generatione et corruptione ; De anima ; Averroys de substantia orbis ; Metheororum libri IV ; De sensu et sensato ; De memoria et reminiscentia ; De somno et vigilia ; De causa longitudinis et brevitatis vite.
CG01-0001


MAIUS, Iunianus
      Iuniani Maii Parthenopei ad inuictis. Ferdinandum regem in librum _de priscorum proprietate uerborum prologus foeliciter incipit. - Venetiis : Octauianus Scotus Modoetiensis impressit, 1482 tertio nouas Iunii). - [286] listova ; 2o
Giuniano Maio (1430.-1493.) svoj je rječnik "De priscorum proprietate verborum" zamislio kao ne pretjerano zahtjevno pomagalo u nastavi latinskog jezika i književnosti. Djelo se smatra prvim humanističkim rječnikom u strogom smislu riječi. U njemu su dane sažete definicije latinskih riječi, uglavnom na temelju antičkih, rimskih autora. Zbog svoje jednoatavnosti i velika leksičkog obuhvata knjiga je imala znatan uspjeh kao školski priručnik. - Citirano u: Bad. 713.
CG01-0002

09 Rukopisi. Rijetke knjige. Bibliofilija

Vidi br.: CG01-0008,-0020

1 FILOZOFIJA. PSIHOLOGIJA

11/12 Metafizika. Estetika


HEYMERICUS de Campo
      Reparationes librorum totius philosophiae naturalis secundum processum Albertistarum et Thomistarum. - Impressum Colonie ; per Ulricum tzell, 15 Nov. 1494). - [314] str. : ilustr. ; 8o
Heymericus de Campo (van de Velde) bio je teolog i vodeći predstavnik albertističke škole u Koelnu u petnaestom stoljeću i autor otprilike 30 filozofskih i teoloških djela, od kojih je samo jedan dio tiskan ili uređen. Bio je rektor Sveučilišta u Koelnu i njegov predstavnik u Vijeću Basela, a zapamćen je kao prijatelj i pouzdanik Nikole Kuzanskog, koji je kratko studirao teologiju u Koelnu. Općenito se smatra da Heymericova misao pripada skolastičkoj neoplatoničkoj tradiciji, a snažno je impresioniran utjecajem Alberta Velikog kao i "Ars generalis" Ramona Llulla. - Goff R146.
113/119
CG01-0003


SUNZEL, Fridericus
      Collecta et exercitata Friderici Sunczel Mosellani liberaliu[m] studioru[m] magistri in octo libros Phisico[rum] Arestotelis [i.e. Aristotelis] in almo studio Ingolstadiensi. - Imp[re]ssa elaborataq[ue] in imp[er]iali oppido Hagenaw : expe[n]sis prouidi Ioh[ann]is Rymman, per industrium Henricum Gran, finiunt feliciter Anno salutis n[ost]re millesimo q[ua]terq[ue] centesimo nonagesimonono .xj. die me[n]sis Maij (11.5.1499)). - Sign. pi8 a4 b-r8 ; 8o
Njemački liječnik i profesor fizike u Ingolstadtu, 1499. godine objavio komentare Aristotelove "Fizike". - Bad. 1021.
113/119
CG01-0004


TARTARET, Pierre
      Clarissima singularisq[ue] totius philosophie necnon metaphisce Aristotelis magistri Petri Tatareti expositio. - Impressum Lugdn[um] : Iacobi Mallet [i.e. J. Maillet], 17 Mar. 1498). - cxxxvii listova : ilustr. ; 4o (25 cm)
Pierre Tartaret (oko 1460.- 1522.) bio je filozof i teolog aktivan na Sveučilištu u Parizu tijekom kasnog petnaestog i ranog šesnaestog stoljeća. Njegov se opus prvenstveno sastoji od komentara o školskim autorima (Aristotelu, Peteru Lombardu i Petru iz Španjolske), koje je objašnjavao prema doktrinama Dunsa Scotusa ili nominalistima iz četrnaestog stoljeća kao što su John Buridan i Albert od Saske. Njegovi komentari o logici i prirodnoj filozofiji bili su ponovno tiskani sve do sedamnaestog stoljeća. - Pellechet, M. Catalogue des incunables des bibliotheques publiques en France, 10.952.
113/119
13
17
CG01-0005

13 Filozofija uma i duha. Metafizika duhovnog života. Okultizam

Vidi br.: CG01-0005

14 Filozofski sustavi i gledišta


AEGIDIUS Romanus
      Theoremata domini Aegidii de Roma. - Leipzig : Martin Landsberg, oko 1495. - 8o (18 x 13 cm)
Aegidius Romanus, učenik Tome Akvinskog, podržava tomističku doktrinu supstancije u svom "Theoremata de esse et essentia" ("Ogledi o biću i suštini"). Razvijajući na originalan način augustinske i tomističke doktrine, velika Gilesova književna produkcija uključuje aristotelovske i biblijske komentare te teološke i političke rasprave . Brojna izdanja njegovih sabranih i pojedinačnih djela pojavila su se u 15., 16. i 17. stoljeću. Njegove komentare o cijelom Aristotelovom Organonu ( tj. Logičkim spisima) logičari smatraju izuzetno vrijednima. - Goff Suppl. A79a.
141.31
CG01-0006

16 Logika. Spoznajna teorija


TARTARET, Pierre
      Expositio magistri Petri Tatareti super textu[m] logices Aristotelis. - Impressum Lugdn[um] : Iacobi Maillet, millessimo ccccxcviii). - cxiv, [2] lista : ilustr. ; 4o (25 cm)
Pierre Tartaret (oko 1460.- 1522.) bio je filozof i teolog aktivan na Sveučilištu u Parizu tijekom kasnog petnaestog i ranog šesnaestog stoljeća. U ovom djelu su komentari Aristotelovih logičkih spisa, poznatih pod nazivom "Organon" koji su mu dali Aristotelovi komentatori želeći naglasiti da oni mogu poslužiti kao oruđe ispravnoga mišljenja. U Aristotelov "Organon" ulaze spisi: "Kategorije", "O sudu i rečenici", "Analitika prva", "Analitika druga", "Topika" i "Pobijanje sofista". - Pellechet, M. Catalogue des incunables des bibliotheques publiques en France.
161.12
CG01-0007

17 Etika

Vidi br.: CG01-0005

2 RELIGIJA. TEOLOGIJA

26/27 Opća povijest crkve


      BIBLIA Latina : cum postillis Nicolai de Lyra et expositionibus Guillelmi Britonis in omnes prologos S. Hieronymi et additionibus Pauli Burgensis replicisque Matthiae Doering. - [Imp[re]ssa venetijs : p[er] franciscu[m] renner de hailbrun, 1482. - 2x (31 x 21,5 cm)
Nicolaus Lyranus (rođen oko 1270., Vieille-Lyre, Normandy - umro 16./23. 10. 1349., Pariz), autor prvog tiskanog komentara o Bibliji i jedan od najistaknutijih franjevačkih teologa i utjecajnih egzegeta (biblijskih tumača) srednjeg vijeka. Nicholasovo glavno djelo su Postillae perpetuae in universam S. Scripturam, komentar cijele Biblije koji je postao vodeći priručnik za egzegezu . Važnost Postillae leži u naglašavanju doslovnog, a ne mističnog ili alegorijskog tumačenja Svetog pisma. Neki znanstvenici tvrde da je djelo imalo važan utjecaj na Martina Luthera. - Citirano u: Bad. 207. - Nasl. i impresum preuzeti iz: Hain. Repertorium bibliographicum. - Sadrži i: Nicolaus de Lyra. Contra perfidiam Judaeorum.
27-23
093
CG01-0008


GREGORIUS I, papa
      Moralia Sancti Gregorij pape in libros beati Job vna cum duabus tabulis: quarum vna: seriatim omnia puncta Biblie: altera ipsius Sancti Gregorij mellifluos sententiarum flores continet. - Impressa Brixie : per Angelum Britannicum de pallazolo, 1498 (Brixie : In officina Angeli Britannici de pallazolo, 1498 die 2 Junij). - [426] listova ; 8o
Grgur I. Veliki, sv. (lat. Gregorius Magnus), papa od 590. do 604. i crkveni učitelj (Rim, oko 540 - Rim, 12. III. 604). Bio je rimski gradski prefekt (572-573). Stupio u benediktinski red (575) i vlastitu palaču pretvorio u samostan sv. Andrije, gdje je bio opat. Njegova su djela, osobito pisma, vrelo podataka za kulturnu povijest ranoga srednjeg vijeka. Prvi latinski pisac koji je spomenuo dolazak Slavena u Istru i Dalmaciju. Glavna djela: "Pastoralno pravilo" ("Regula pastoralis"), "Homilije (Homiliae)", "Četiri knjige dijaloga" ("Dialogorum libri IV"), "Komentar Knjige o Jobu" ("Moralia in Job"). Grgur I. također je, prema predaji, ustanovio u Rimu tzv. "schola cantorum", pjevačku školu koja će postaviti norme za izvođenje gregorijanskoga pjeva. - Bad. 496.
27-243.62
CG01-0009


GREGORIUS, papa IX
      Decretales cum glossa Bernardi Parmensis. - Impressa Venetijs : impensa atque diligentia Thome de blauis de alexandria, 1486 die xxij. decembris). - [420] listova ; 4o
Grgur IX. (pravo ime Ugolino di Segni), papa od 1227. do 1241 (Anagni kraj Frosinonea, oko 1170 - Rim, 22. VIII. 1241). Pontifikat mu je obilježio sukob s carem Fridrikom II., kojega je izopćio dvaput; često morao bježati iz Rima. Kanonizirao Franju Asiškoga, Antuna Padovanskoga i Dominika. Promicao misije, izdao 1234. zbirku dekretala. U dogovoru s carem utvrdio je ulogu crkvene i državne vlasti u inkvizicijskom postupku; crkvena vlast krivovjerje utvrđuje, a država uhićuje i kažnjava. Autor komentara je Bernardo Bottoni, talijanski kanonist iz 13. stoljeća. Aparat koji je razvio, koristeći presedane, donio mu je titulu "doctor decretalium". - Bad. 507.
27-74
CG01-0010


JACOBUS de Voragine
      Legenda aurea sanctorum sive Historia Lombardica. - Nurembergae : Jo. Sensenschmid et And. Frisner, 1476, VII Calend. April. - 2o
"Legenda aurea" ("Zlatna legenda", također latinski "Legenda sanctorum": "Legenda svetaca"), najpoznatija srednjovjekovna hagiografska zbirka, koju je između 1252. i 1265. napisao, zapravo uglavnom prikupio iz prijašnjih zbirki, dominikanac Jakov Varaginski (ili Voraginski), iskitivši živote svetaca bogatom pjesničkom maštom i mnogim legendama. - Bad. 598.
27-36
CG01-0011


WERNERUS de Sancto Blasio
      Libri deflorationum siue excerptionum ex melliflua diuersorum patrum: signanter: Augustini: Hieronimi: Ambrosij ... doctrina: super euangelia de tempore: per anni circulum: per reuerendum patrem d[omi]n[u]m werneru[m] ... conscriptarum : sermones postillares subsequentes: sintagmati siue compositi. - Impressu[m] Basilae : [Furter], M.CCCC.XCIIII). - [160] listova : ilustr. ; 2o
Bad. 1122.
27-475.5-23
CG01-0012

5 MATEMATIKA. PRIRODNE ZNANOSTI

52 Astronomija. Astrofizika. Istraživanje svemira. Geodezija


SACROBOSCO, Giovanni di
      Sphera mundi cum tribus commentis nuper editis verum. Cicchi Esculani Francisci Capuani de Manfredonia Iacobi Fabri Stapulensis. - Impressum Venetiis : per Simonem Papiensem dictum Biuilaquam & summa diligentia correctum: ut legentibus patebit, 1499. Decimo Calendas Nouembres). - [150] listova : ilustr. ; 2o (30 cm)
Sacrobosco, Iohannes de (engl. John of Holywood), engleski redovnik i matematičar (Holywood, oko 1195 - Pariz, 1256). Školovao se u samostanu u Holywoodu u Yorkshireu, te 1220. otišao na studij u Pariz. Kako je izvrsno poznavao arapski jezik i na njemu pisana matematička djela, god. 1221. bio je izabran za profesora matematike na Pariškom sveučilištu. U svojim je predavanjima prvi u Europi promicao arapske metode aritmetike i algebre. Godine 1220. napisao je knjigu o astronomiji "Ogled o sferi" ("Tractatus de Sphaera"), koja se ubrajala u temeljne udžbenike astronomije do sredine XVII. st. Ujedno je to bilo i prvo astronomsko djelo tiskano 1472. U djelu "O računanju godine" ("De Anni Ratione", 1232) bavi se odnosom trajanja dana, tjedana i mjeseci prema godini i crkvenom kalendaru. - Bad. 638. - Sadrži i: Theoricae novae planetarum Georgii Purbachii astronomi celebratissimi ; Theorice noue planetarum cum commento.
521.9
CG01-0013

8 JEZIK. KNJIŽEVNOST


ISIDORUS, Hispalensis
      Isidorus ethimologiarum idem de summo bono. - Impressus Venetijs : per Bonetum locatellum, mandato & expensis nobilis viri Octauiani Scoti ciuis Modoetiensis, III id. dec.). - 75, 21 list : ilustr. ; 2o (28 cm)
Izidor Seviljski, sv., hispanski teolog, filozof i povjesničar, crkveni naučitelj (Cartagena, između 560. i 570 -Sevilla, 4. IV. 636). Posljednji značajni pisac kasne antike, koji je sačuvano znanje prenio cijeloj srednjovjekovnoj Europi djelom u 20 knjiga, "Podrijetla riječi ili etimologije" ("Originum seu etymologiarum libri XX"), opsežnom enciklopedijom o spoznajama gramatike, retorike, aritmetike, glazbe, astronomije, medicine, prava, povijesti, teologije, zoologije, poljodjelstva, ratnog umijeća i dr. Kao povjesničar napisao je "Povijest Gota" ("Historia Gothorum"), vjekopis svojega doba "Veliki ljetopis" ("Chronica maiora") te, nastavljajući se na sv. Jeronima, spis "O slavnim muževima" ("De viris illustribus"), kojim se vjerojatno nadahnjivao i M. Marulić. Posljednji je zapadni crkveni otac. - Bad. 587.
81'373.614
CG01-0014

82 Teorija i povijest književnosti. Svjetska književnost


MACROBIUS, Ambrosius Theodosius
      Somnium Scipionis ex Ciceronis Libro De re publica ; Macrobii Aurelii Theodosii ... Saturnaliorum libri. - Venetiis : a Philippo Pincio Mantuano, MCCCCC die XXIX octobris). - XXXVI, LXXXV listova : ilustr. ; 4o
Ambrosius Macrobius Theodosius), rimski književnik (kraj IV - početak V. st.). Vjerojatno istovjetan s Teodozijem, prefektom Italije 430. Autor ogleda "O razlikama i sličnostima grčkoga i latinskoga glagola" ("De differentiis et societatibus Graeci Latinique verbi"). U "Komentaru uz Scipionov san" ("Commentarii in Somnium Scipionis") pokušao je poznati ulomak iz šeste knjige Ciceronove rasprave "O državi" usporediti s Platonovim naučavanjem. U novoplatonovskom duhu sastavio je i najopsežnije djelo, dijalog "Saturnalije" ("Saturnalia") u 7 knjiga, u kojem sudjeluju istaknuti zagovornici poganske obnove (Simah, Pretekstat, Nikomah Flavijan, gramatičar Servije); u središtu je pozornosti problem tumačenja Vergilija. - Bad. 705.
821.124
CG01-0015


NEPOS, Cornelius
      Aemylii probi viri clarissimi De vita excellentium imperatorum liber incipit feliciter. - In inclyta Brixiae civitate : impressit Iacobus Britannicus, 1498 xv Calen. Octobres). - [26] listova ; 2o (315 X 215 mm)
Cornelius Nepos, rimski povjesničar (oko 100. pr.n.e. - oko 25. pr.n.e.). Napisao kroniku svjetskih događaja do svojega doba ("Chronica"), zbirku povijesnih i prirodoznanstvenih zanimljivosti ("Exempla") i zbirku biografija antičkih vladara, vojskovođa, povjesničara, gramatičara i govornika "O znamenitim muževima" ("De viris illustribus"). Od njegova opusa sačuvan je samo dio djela "O znamenitim muževima" (23 biografije), u kojem je suprotstavio biografije poznatih rimskih i drugih osoba iz antičkoga svijeta. - Citirano u: Bad. 373.
821.124'02
CG01-0016


PETRARCA, Francesco
      Francisci Petrarcae poetae oratorisque Clarissimi de remediis utriusque fortunae: ad Azonem. Liber primus incipit. - Impressum Cremonae : Bernardini de Misintis Papiensis ac Caesaris Parmensis, 1492, die 17 mensis Nouembris). - [166] listova ; 2o (315 X 210 mm)
"De remediis utriusque fortunae" ("O pomoćima u dobroj i zloj sreći") zbirka je od 254 latinska dijaloga koje je napisao humanist Francesco Petrarca (1304.-1374.). Dovršio ih je pred kraj života.
821.131.1-83=124
CG01-0017


PIUS II, papa
      Pii II pontificis maximi ... familiares epistole ad diuersos in quadruplici vite eius statu transmisse ... finiunt. - [Norimberga] : impensis anthonij koberger nuremberge impresse, xvj kalendas augusti 1486). - [246] listova ; 4o
Pio II. (pravo ime Enea Silvio Piccolomini, papa od 1458. do 1464 (Corsignano, današnja Pienza, 18. X. 1405 - Ancona, 14. VIII. 1464). Bio je poznat humanist, latinski pjesnik (Aeneas Silvius) i povjesničar, sve do 1446. živio je svjetovnim životom ondašnjega humanista. Sabrana djela, uključujući i "Komentare o djelovanju Baselskog koncila" ("De gestis Concilli Basiliensis commentariorum libri II") objavljena su mu 1551. ("Sveukupna djela" - "Opera omnia"). - Bad. 899.
821.131.1-6=124
CG01-0018


VALERIUS Maximus
      Valerius Maximus cum commento Oliuerii Arzignanensis Vicentini. - Venetiis : [Filippo Pincio], MCCCCLXXXXIIII die XVI Iulii). - [3], CCVII, [1] list ; 2o
Valerius Maximus, rimski pisac (I. st.). Autor je raznovrsnih povijesnih zgoda, anegdota i kurioziteta okupljenih u opsežnu zbirku od 9 knjiga "Spomena vrijedna djela i izrjeke" ("Facta ac dicta memorabilia"). Djelo, za koje je građu uzimao pretežno iz Cicerona i Livija, bilo je posvećeno caru Tiberiju i namijenjeno retorskim školama. Bilo je nekoliko puta skraćivano i u skraćenu obliku (epitomi) vrlo popularno i u srednjem vijeku. - Bad. 1086.
821.124-36
CG01-0019

9 GEOGRAFIJA. BIOGRAFIJE. POVIJEST

93/99 Povijest

94/99 Povijest zemalja i naroda srednjega i novoga vijeka


CURTIUS Rufus, Quintus
      Q. Curtii libros De rebus gestis Alexa[n]dri Magni regis Macedonum acuratissime castigatos ab eruditissimo viro Bartholomaeo merula. - Impressit Venetiis : Ioannes de Tridino alias Tacuinus, Anno MCCCCXCVI. iiii.nonas Decembris (1496. 2. prosinca). - [1], LXVI listova ; 2o
Quintus Curtius Rufus, rimski povjesničar (I. st.). Između 41. i 54. napisao povijesno djelo o Aleksandru Velikom u 10 knjiga (prve dvije su izgubljene, a ostale djelomično sačuvane). Djelo je pisano popularno i s ciljem isticanja sličnosti između Rimskog Carstva i Aleksandrove države. Pripremio ga je za tisak i popratio komentarima Bartolomeo Merula, filolog iz Mantove koji je živio i djelovao koncem 14. i početkom 15. stoljeća. - Citirano u: Bad. 377.
94(38)-05 Alexander Magnus
093
CG01-0020


DIODORUS Siculus
      Bibliothecae historicae libri VI. / Diodorus Siculus ; [uvodna poslanica papi Nikoli V i prijevod] Poggius Florentinus. - Venetiis : Bartholomaeus Merula, 20. IX. 1496 (Venetiis : Johannes [Tacuinus] de Ceretto de Tridino). - a-n6 ; 4o (32 X 21 cm)
Diodorus Siculus (rođen u 1. st. pr.n.e., Agirij, Sicilija), grčki povjesničar, autor univerzalne povijesti "Bibliotheke" (latinskom poznata kao Bibliotheca historica), koja je polazila od mitološkog doba do 60.godine pr.n.e. Diodor je živio u doba Julija Cezara i Augusta. Njegova se povijest sastojala od 40 knjiga, od kojih su "preživjele" 1-5 i 11-20, a bila je podijeljena u tri dijela. Iznio je svoj plan u knjizi 1: knjige 1-6 obrađuju mitsku povijest nehelenskih i helenskih plemena do uništenja Troje; knjige 7-17 završavaju Aleksandrovom smrću; i knjige 18-40 nastavljaju povijest sve do početka Cezarovih galskih ratova. - Bad. 387.
94(100)".../05"
CG01-0021
* Izdano prethodne godine



prva stranica vrh stranice  str. 1 zadnja stranica

© 2003   Unibis








































***